Likisa Post

Vantagen Husi Diverjénsia Polítika Iha Rai Doben Timor-Leste

Koñesimentu extraordinario mak aprende husi dinamika politik iha rai doben Timor Leste nebe hau ata konsidera nudar lisaun no meius aprendizajem importante ba gerasaun foun kona ba demokrasia no sistema multipartidarismo, mesmu divergensia refere hamosu impaktu no resulta vitima balun, lisaun hirak ne mak hanesan tuir mai ne’e :

1. Krije (2006)
2. Remodelasaun (2015)
3. Koligasaun pos eleisaun (2007)
4. Formasaun governu minoria no Aliansa Maioria Parlamenrar (2017)
5. Krije politika
6. Koligasaun pre-eleitoral (2018)
7. Eleisaun Antisipada (2018)
8. Presunsaun Inocencia (2018)
9. Governu retira OGE (2019)
10. Bankada governu la apavor OGE (2020)
11. Vantagen no desvantagen sitema semi presidencial
12. Separasaun poderes
13. Pedidu demisaun husi PM
14. Pondera
15. Mosaun sensura
16. Interese nacional
17. Iha politika laiha amigo nem inimigo so iha mak adversario politiku
18. Fragmentasaun no komflitu internal partidaria
19. Exonerasaun
20. Asaun media partidaria
21. PM retira pedidu demisaun
22. Petisaun kontra Presidente da Republika
23. Destituisaun Presidente no estrutura Meja Parlamento Nacional
24. Kna’ar PPN no vise sira
25. Liberdade, Demokrasia no multipartidarismo iha nasaun de Direito Democratico
26. Governu lao ho Dotasaun orsamento tempirario (DOT) iha tempu naruk
27. Viaviliza governo
28. Reapresenta OGE 2020 (pasa iha PN)
29. Aprovasaun no promulgasaun OGE 2021
30. Prolemik adiantamentu Funfo petroliferu
31. Avo Nana ho Avo Mari lori malu ba Tribunal
32. ELPAR 2023 FLATAFORMA vs CNRT + PD
33. Avo XG la marka presenca iha cerimonia funeral sposa aman TMR nebe hamosu polemika boot
34. Aman TMR hasoru malu ho avo XG iha palaco PR avo RH semana ida depois funebre dona Ijabel no aserta iha loron ikus publikasaun lista membru IX Governo
35. IX Governo lideradu husi avo XG konklui programa governu durante loron 10, programa nebe kwase desvalorija servisu VIII Governu
36. Diskusaun programa IX governo hahu ho pro kontra makas entre bankada governu no bankada opojisaun
37. Pela primeira vez, PN V Lejislatura aprova programa governu ho unanimidade

Hau fiar no parese maluk sira hanoin hanesan ho hau katak katuas sira (lider resistencia nivel altu Timor Leste nian) sei no nem iha hanoin atu lori rai lulik Timor ho nia emar sira ba rai naruk, sira tenki espalha iha grupu partidario oi-oin atu haburas demokrasia no sira kria divergencia oi-oin atu gerasaun foun aprende no intende didiak nune bele preparadu ho koñesimentu naton atu simu estafeta nudar servidor diak no tutan obra lulik libertasaun total no kompletu nu fim prosperiedade povu no rai doben Timor Leste iha garantia.

Naturalmente tranzisaun jeracional tenki akontese, agora dadauk tama ona fase preparasaun ba tranjisaun, nune lisaun nebe katuas sira kria hela liu husi divergencia politika oi-oin nebe lao ona no lao dadauk nudar prosesu ida nebe krusial maibe ideal atu hamosu futuru lideransa mak iha kbi’it atu sustenta Timor ba oin.

Ho akontesimentu oi-oin nebe mosu naturalmente ou kriasaun husi katuas sira nudar aktu selektivu nebe nia finidade sei resulta lider kontinuador nebe ideal no komunidade nebe maduru iha politika ho nune sei garante Timor Leste nia prontidaun ba futuru atu imfrenta kompetisaun nivel regional mos mundial.

Timor Leste nudar nasaun ida iha mundu no desde restaurasaun independência, ratifika ona komvensaun internacional oi-oin, opta sistema no kultura oi-oin husi rai oi-oin, timor oan barak ba hasai lisenciadu, mestradu, dotoradu no professor husi rai oi-oin, buat hirak ne’e balun kondis ho natureja no kontextu rai timor no barak mak pelu kontrario, ho nune nesesita Timor nia oan nebe bem preparadu atu estipula interese internacional hirak nebe nudar nasaun ita tenki opta no hatama iha sistema Timor nian mos la minimija valor lokal nebe Timor Leste iha nudar eransa no identidade nacional.

Iha sikun seluk, iha rai doben Timor nia area juridiku hahu husi rai maran to tasi laran be klean nakonu ho rekursu natural nebe ho valor ekonimiku mak a’as no boot tebes, ho nune iha posibilidade boot atu iha interferencia nasaun jigante sira nebe iha interese atu hetan mos parte balun husi rekursu nebe Timor iha, atu asegura minimijasaun ou halakon interferencia no interese refere nesesita timor nia oan nebe forte en termos konhesimentu ciencias no teknologia mos tenki iha kapasidade lideransa nebe diak, integridade a’as, brani koalia buat los no iha vijaun luan oinsa lori Timor ba oin no nafatin asegura komvivencia internacional hodi asegura Timor nudar parte ida husi mundu no komunidade internacional.

Ho ida ne mak hau no espera ema hotu fiar katak katuas sira kria komfujaun oi-oin liu husi divergencia politika mak lao ona, lao dadaun no sei lao ba oin, nudar meius aprendizajem no aktu seletivu atu hamosu futuru lideransa nebe ideal no bem preparadu ao mesmu tempu resulta komumidade nebe tasak ona no familiar ona ho sistema demokrasia, bem organijadu no sivilijadu ona atu konsume sistema multipartidarismu nune laiha margen nem centimu ida ba parte terseiru atu introduz nia interese no sobu unidade nacional povu iha rai doben TL.

Atan hau senti orgulho tan iha biban servisu hodi aprende dirata husi lideransa resistencia sira liu liu aman TMR no indiretamente servisu no aprende barak husi Avo XG, RH, MA, LO, LAT, FRL no seluk seluk tan

Lider resistencia no veteranu sira hotu uluk imfrenta kilat, kainaun, morteiru, vasoka atu hamutuk ho povu doben Timor liberta rai ida ne, agora sira lori ita lao hamutuk no prepara ita gerasaun foun atu imfrenta desafius nebe sei mosu iha futuru nune bele atinji mehi libertasaun do povu husi kiak no mukit no konklui objetivu lulik libertasaun total no kompletu.

“APRENDE HUSI KOMBINASAUN ENTRE AKONTESIMENTU REAL NO TEORIA”

TIMOR TENKI BA OIN

Viva TL

Viva Lideransa resistencia sira

Viva Demokrasia

By: de Zean Needy

FacebookTwitterWhatsAppMessengerTelegramEmailShare
Exit mobile version